Kad se nešto već dogodilo, nepotrebno je kajati se.
Ne treba vjerovati ljudima s kojima smo se tek sprijateljili, a koji pokazuju da smo im draži od njihovih starih prijatelja; tako će se ponašati i s nama kada steknu nove prijatelje.
Nitko ne treba misliti da tijekom života sve uvijek treba ići lako, jer sudbina je promjenljiva i nakon dugog razdoblja zatišja neizbježan je dolazak ružnog vremena.
Treba pomoći prijateljima kada im je to potrebno, a ne dokazivati se kad su oni već propali.
Kako malo mašte imamo za bol koju nanosimo drugima.
Kad ljubav postane zapovijed, mržnja može postati užitak.
Dobro guram, kroz život buran i mada živim dosta sretno, ja nemam nikoga konkretno...Uz kog bi bio i sretan i lud i tako miran i siguran svud, ja nemam nikog da mašta i priča mi svašta svu noć...
Nešto sam razočaran ovih dana. Proći će... ili neće... jedno od to dvoje...
Bolje je voljeti i izgubiti, nego nikad ne voljeti.
I kada vas gađaju kamenjem, guraju u stranu, vuku unazad, vi nastavite. Slijedite svoj cilj, polako koračajte, istrpite svaku nedaću i uspjeh je neminovan. Onda ćete se osvrnuti, pogledati sve njih, bijednike, koji i dalje stoje na istom mjestu i rade to isto drugima. Ovog puta, vas će veličati, govoreći da su oni zaslužni za vaš uspjeh. Oprostite i sažalite se, neka nisu pomogli, vi ste uspjeli, a oni su ostali iza vas.
Nekad nismo sretni, nismo ni tužni. Ravnodušni smo. Igramo se na klackalici tuge i sreće. Onda tuga prevagne, a mi depresivni, sanjamo o sreći kao spasenju. Poslije, kad tuga nestane, zaista postajemo sretniji, ne razmišljajući da je to samo zato što više nismo tužni. A zar na početku nismo bili u boljoj poziciji?
Nekad vjerujem da u životu svako obećanje treba prihvatiti s dozom sumnje, nevjerice, čak i kao laž jer viteške karakteristike u svijetu bez vitezova ne mogu postojati. Sve više mi se čini da danas ljudi olako daju obećanja, a još lakše ih neispunjavaju. Vjerujem kako je osnovni zadatak svakog od nas da ovaj svet načinimo boljim, kako bi svi postali vitezovi, ne po mačevima koje nosimo, već po riječima iza kojih stojimo.
Sve što želim reći da kucnuo je posljednji čas!
Govoriti laži predstavlja sitnu slabost, ali je prava propast lažno živjeti.
Nemoj provoditi vrijeme s nekim kome nije stalo provoditi ga s tobom.
